Kuzelin, zapušteni najkompleksniji arheološki lokalitet na području Zagreba

Razlika između prošlosti i sadašnjosti na prvu je veoma apstraktna, toliko da se ta apstraktnost može konkretizirati nebrojenim primjerima. Ovdje će nas ona ipak odvesti u prilično konkretnom smjeru, i to veoma zanimljivom.

Od Zagreba do popularnog svetišta Marija Bistrica u susjednoj, Krapinsko-zagorskoj županiji, danas vode dva glavna puta, oba kolokvijalno poznata po mjestima kroz koja prolaze. Jedan put prolazi kroz mjesto Laz, drugi kroz Moravče. Ovaj drugi neugledniji je, sa slabije održavanom cestom i posve uronjen u divlji, šumski krajolik, a izgrađen je za potrebe dolaska pape krajem prošlog stoljeća.

Na putu kroz Moravče do dolaska u Mariju Bistricu svega je jedna postaja uz cestu na kojoj se putnici mogu zaustaviti - jedno raspelo, koje obilježava otprilike polovicu puta. No, svega stotinjak metara pokraj te postaje nalazi se još jedna postaja, historijski zanimljivijija, premda posve neobilježena - arheološki lokalitet Kuzelin.

Konkretizacija razlike između prošlosti i sadašnjosti s početka teksta tiče se upravo te nezasluženo sakrivene i zanemarene atrakcije: dok je danas to mjesto, izuzmemo li cestu, okruženo civilizacijskom pustoši, u prilično davnoj prošlosti ono je bilo mjesto kojim je tekao i na kojem se koncentrirao ljudski život. Danas, kada su tehnološka dostignuća ljudima omogućila da borave gotovo bilo gdje na Zemlji, na jednoj ne samo lokalno atraktivnoj lokaciji nema ničega. I ne samo da na njoj nema nego nema ni kilometrima uokrug nje. Očito se u ovom slučaju nije nastavila uobičajena praksa da se kontinuitet života na nekom prostoru održava slaganjem jednog stambenog sloja na drugi. Posljednji sloj u Kuzelinu datira iz ranog srednjeg vijeka.

Jedan od razloga za tu drastičnu promjenu sigurno je nepristupačnost terena: Kuzelin se nalazi na relativno visokoj nadmorskoj visini (oko 500 metara), okružen otprilike jednako visokim uzvisinama. Ova visina, međutim, nije dovoljno objašnjenje, nego ga treba potražiti u funkciji koju je Kuzelin imao. U vrijeme kada je vrvio životom služio je ponajprije kao mjesto za bijeg i sakrivanje, kao “utočište ugroženih i napadnutih”, dok se u njegovom podnožju nalazila utvrđena trasa koja je pripadala mreži prometnica koje su spajale Podunavlje s Mediteranom. Kada je, dakle, prestao izvršavati tu funkciju, prije otprilike 1 500 godina, Kuzelin je napušten, a život se premjestio u okolne niže krajeve.

Najveću zaslugu za arheološko i povijesno istraživanje ovog “najkompleksnijeg arheološkog lokaliteta na području Grada Zagreba” ima Vladimir Sokol, arheolog čija su višedesetljetna istraživanja Kuzelina, započeta početkom 1980-ih godina, velikim dijelom objavljena u publikaciji Rimski metal s Kuzelina iz 1998. Sokol je pokazao da kontinuitet života na Kuzelinu traje više od 5 000 godina, s početkom u bakrenom dobu, a završetkom u drugoj polovici 6. stoljeća, te s najvećim brojem sačuvanih artefakata iz rimskog doba i doba seobe naroda od 2. do 6. stoljeća nove ere. Ti se artefakti danas uglavnom čuvaju u Muzeju Prigorja u Sesvetama i uključuju novac, oružje, oruđe, građevinske klinove, nakit i ukrasnu opremu.

Lokalitet Kuzelin danas je gotovo posve napušten i zapušten. Oživljavaju ga jednom godišnje tijekom jeseni sesvetski entuzijasti iz Muzeja Prigorja koji ondje organiziraju manifestaciju Dan otvorenih vrata arheološkog lokaliteta Kuzelin. Ako Kuzelin posjetite u bilo koje drugo doba godine, pošteno ćete se razočarati, jer, pored nekoliko niskih zidova koji čuvaju vezu s arheološkom baštinom, nećete naći ništa osim gustiša i pokoje drvene klupe.

Naravno, ovakvo stanje potiče da se pitamo je li bolje da je Kuzelin zapušten, onako kako je bio zapušten stoljećima, što onda ostavlja prostor da ga posjećuju samo oni koji su istinski za njega zainteresirani, ili bi bilo bolje kada bi ga se doista tretiralo kao “najkompleksniji arheološki lokalitet na području Grada”, s pratećom infrastrukturom i sadržajima. Bez obzira na odgovor, Kuzelin je zbog bogatstva svog povijesnog značenja zaslužio da se o njemu više govori.

Autor teksta i fotografija: Matej Čolig AI ilustracija kuzelinskog kastruma u rimsko doba